HIPERADRENOKORTICIZAM – KUŠINGOV SINDROM Kušingov sindrom ili hiperadrenokorticizam je multisistemski organski poremećaj koji nastaje zbog hronično povišene koncentracije kortizola u krvi. Javlja se i kod pasa i kod mačaka, ali je mnogo češći kod pasa. Od ove bolesti obično pate psi koji su stariji od 6 godina. Kušingova bolest se javlja u tri oblika: hipofiza zavisni, nadbubrežna žlezda zavisni i jatrogeni. 1. Hipofiza zavisni oblik je zastupljen u oko 85% slučajeva, a izaziva ga tumor hipofize koji je uglavnom benigni. Tumor dovodi do pojačanog lučenja ACTH (adrenokortikotropng hormona) što stimuliše nadbubrežnu žlezdu da pojačano proizvodi kortizol. 2. Nadbubrežna žlezda zavisni oblik nastaje usled tumora nadbubrežne žlezde i to se dešava u 15% slučajeva. U ovom slučaju, tumor, koji može biti i maligni, izaziva prekomerno stvaranje kortizola, dok je nivo ACTH normalan. 3. Jatrogeni oblik Kušingove bolesti nastaje usred prekomernog unosa sintetskog kortizola-kortizona. Iako ovi lekovi mogu da pomognu u kvalitetu života psa, njihova prekomerna upotreba dovodi do ozbiljnih neželjenih efekata. U tom slučaju, postepeno smanjivanje doze leka može pomoći dok je izuzetno opasno naglo prestati sa terapijom. Simptomi Simptomi Kušingove bolesti u početku mogu biti blagi, a kasnije napreduju kako se bolest razvija. Kod skoro svih pasa obolelih od Kušinga javlja se pojačana žeđ, mokrenje, infekcije mokraćnog sistema i jak apetit. Dalje mogu da se jave kožne infekcije, istanjena koža i gubitak dlake, rane koje ne mogu da zarastu, kao i nakupljanje kalcijuma u koži koji formira ispupčenja koja podsećaju na kamen. Takođe, dolazi do slabosti u mišićima i nadimanja abdomena zbog taloženja masti. Kod obolelih od dijabetesa, usled Kušingove bolesti, nivo šećera u krvi ne može se regulisati bez obzira na terapiju insulinom. Vrlo retko se javljaju simptomi neurološke prirode koji su posledica rasta samog tumora, a to je depresija, dezorijentisanost i promene u ponašanju. Dijagnoza Kod sumnje na Kušingov sindrom potrebno je uraditi niz laboratorijskih analiza. Dva testa koja se najčešće koriste u dijagnostici su ACTH stimulacijski test i supresijski test deksametazonom u maloj dozi. Za te je pretrage potrebno psa ostaviti u ambulanti nekoliko sati ili čitav dan. Ponekad je takođe potrebno uraditi i analize kojima se utvrđuje da li pas ima tumor na hipofizi ili na nadbubrežnim žlezdama. Terapija Kušing nije moguće izlečiti ali je znakove bolesti moguće uspešno kontrolisati upotrebom medikamenata. Trenuno lek koji koristimo u terapiji je trilostan. On uspešno smanjuje sposobnost nadbubrežne žlezde da proizvodi previše kortizola. Obavezno je vršiti kontrole pasa u određenim vremenskim intervalima ( 10 dana, 4 nedelje, 12 nedelja, 3 meseca) kako bi se simptomi bolesti pratili i doza leka po potrebi korigovala. Jednom kada je pacijent stabilan, kontrole su potrebne barem svaka 3 meseca. Osim lečenja Kušinga, treba sprovesti i lečenje propratnih problema koje ova bolest izaziva kao što je infekcija kože, urinarnog sistema ili dijabetesa.